Vuzem u Turopolju

  Na Vuzem vjutro žene su v košarami v cirkvu nosile jelo na blagoslov. Nosile su kruv, slaninu, kuvana jajca, kobase i vino. Na košare su dele tkane ručnike. Posle blagoslova brže su hodile domom i na pragu popevale: Sveto vam bilo svetenje i v domu zdravlje i veselje i u polu belica šenica i v …

More

Blagoslov hrane – Zagreb

  Blagoslov jela vršio se u okolnim selima na Veliku subotu ili na sam Uskrs ujutro. U selima južno od Zagreba seljanke iz sela udaljenijih od crkve sastajale su se na raskršćima u rano poslijepodne. Odjevene u najljepše nošnje »s kožulcom« i s košarama punim hrane čekale su župnika da im blagoslovi  jelo. U selima sjeverno …

More

Pohod raspetnika – Zagreb

  O ophodu raspetnika ili, kako su ih u Resniku zvali, križara dobiveni su podaci u Čučerju, Markuševcu i Resniku. Običaj ophoda raspetnika bio je održavan i u samom Zagrebu sve do 18. stoljeća, kada se postepeno gubi i zadržava u navedenim selima. Pjesma koju su pjevali raspetniki već je 1644. godine, bila zabilježena u Pavlinskoj …

More

Ukrašavanje jaja i uskršnji krijes – Zagreb

 Prema sjećanju kazivača u Odranskom Obrežju, Buzinu i Čučerju jaja ukrašavana do pred 70 godina tekućim voskom, dok su ih u Resniku pred 50 godina ukrašavali žukom i šarenom vunicom. Međutim, u većini sela već  se od vremena između dva rata jaja boje u lukovini ili kupovnim bojama.  Naziva ornamenata na pisanicama ukrašenim voskom sjećale …

More

Veliki tjedan u Zagrebu

  Veliki četvrtak, petak i subota, koji ulaze u dane proslave Uskrsa, obilježeni su nekim običajima poznatim u svim selima. Tako je svagdje bilo zabranjeno diranje, gibanje zemlje, tj. rad na njivama, i to od časa kada su se na Veliki četvrtak vezala zvona u crkvi, a tog se obi-čaja ljudi drže i danas. Zabrana poljoprivrednih …

More

Cvjetnica u Zagrebu

   U običaje koji su se zadržali među narodom u selima, ali i u urbanoj sredini, do današnjeg dana ubrajamo blagoslov cvijeća na Cvjetnicu, tj. nedjelju prije Uskrsa. Na blagoslov se nosilo proljetno cvijeće, macice, palme i obavezno grančica drenka. Nošenje drenovih grančica na blagoslov, često ukrašenih šarenom vunicom ili trobojnicom, poznato je od davnina, …

More

Cvijetnica u Zaboku

Na samu Cvijetnu nedelju h cirkvu se nosiju na blagoslov grančice drijenka ilji mace verbe. Blagoslovljena grančica se zatekne v hiže za raspele ilji sljiku svece. Negda se nosile i h štalu k blagu i h polje. S tiem običajem prenosi se na hižu i njezine ukučene nuova snaga, čak se velji: „Budi zdraf kak …

More

Lika, Krbava i Gospić

  Živjele dvije sestre, dvije kneginje. Kad im je otac umro ostavi im u naslijeđe zemlje koje mi danas zovemo Likom i Krbavom. Jedna je sestra po imenu Karolina, naslijedila zemlju koja je po njoj nazvana Krbava.   Druga je bila boležljiva. Putovala je posvuda tražeći lijek svojoj bolesti. Tako dođe do Ribnika, sela u …

More

Glava Matije Gubca u kamenu

  Matija Gubec je bil seljak iz Stubice. On se sa seljaki spuntal na gospodu grofove. U Stubici je još velika lipa pod kojom je Gubec skupljal narod. Ali grofovi su seljake potukli, a Gupca su uhvatili i otpelali u Zagreb. Govorili su da se je proglasil seljačkim kraljem, pa su ga za kaznu okrunili užarenom …

More

Krvavi kamen

  Godinama su se parničili žumberački uskoci sa susjednim Kranjcima oko granice na vrhu Žumberka. Kako bi jednom u tim svađama stali na kraj, dogovore se da će međa prolaziti onuda gdje ujutro na blagdan sv. Marka, 25. travnja, sunce zatekne dvojicu mladića – jednog uskoka i jednog Kranjca.   Dogovoreno – učinjeno. Međutim, kako je …

More