Bojana

Nazvana još i Boja, Bojka, Slava, Slavka, Bobana. Jedna je od četiriju diva (Divana, Zorana, Morana) rođena iz kapi mrazovčeva cvijeta, na gorju Pamir. Boginja je pobjede, časti, slave, mudrosti i bojne smionosti. Slavila se ovkraj i onkraj grobišta. Stasita je krilata, razborita i oštrovidna, pravedna i pametna. Krasi je odvažnost i zanos, moćan udarac, snaga i silina. Prikazuje se kao krasotica, modrozelenih očiju i duge kose boje suhog listinca s raširenim krilima i mačem u ruci podignutim visoko ponad glave. Nad obrvama joj je maslinov vijenac, simbol plodnosti i očišćenja, slave i pobjede. Sunčevi ratnici vjerovali su, naime, da maslinovac rastjeruje zle duhove. U boju jaše krilatoga čilaša, konjica što se i sam bori, udarajući prednjim kopitima. Što je pobjeda veća, to su joj i krila raširenija i uznositija. U tuzi poraza potištena je i pokunjena, a krila su joj opuštena. Na glavi nosi kacigu sa perjanicom, na lijevoj podlaktici štit, a u desnoj ruci mač. U borbi je Borislava, u miru mirotvorna, mirohrana i mironosna Miroslava. Pomagala je i ljudima i bogovima, ne samo na bojnom polju nego i prilikom viteškog natjecanja, pa su i to razlozi što nema osobe koja za njom ne čezne. Znakovlje njezine slavodobitnosti su oružje, cvijeće, planine i hrastove grančice, maslinov i lovorov vijenac.

Ona je s bojišta, odvodila duše poginulih u vidnigradski Dom junaka – gdje su iz volunjskih rogova pile medovinu pomiješanu s božanskom amritom. Tu je junacima podizala stupove i lukove pobjede, te ih kitila besmrtnošću i slavom. Dok joj duše poginulih ratnika prilaze, vile im (bojanke) Vojislava, Stanislava, Radoslava, Držislava, Višeslava, Tomislava i Gordana radosno klikću zanosne poklike divljenja, obasipajući ih cvijećem. Sama ih Bojana kiti hrastovim hvojama, ponekog mučeničkom krunom spletenom od trnja, da ih predstavi bogocu Svarunu i ostalim nebesnicima. Bojana s bojankama na bojnom polju pomaže bojovnicima vidajući im rane te ih sokoli, a neprijatelju lomi koplja i mačeve, odvraća strijele i svime odmaže. Ljudima je pomogla u kroćenju konja i gradnji brodica. Zaštitnica je pravedne vlasti. Posvećene su joj ptice crvenooka grlica i kraljevski vivak. U njenu su slavu Sunčevi ratnici običavali peći tuste voline i tako pripremali obilne gozbe. Najpoznatija Bojanina svetišta bila su u Bojišću (kraj Benkovca), na Zlatskoj gori (Petrova gora), na Klisu i brdu Sveti Spas kod Knina. Njezinim imenom se uznosi i diči naša žitnica Slavonija, a rijeka Bojana na granici između Duklje i Albanije, te mjesto Bojana kod Čazme.

 

Literatura: MARINOVIĆ Marinko Junaci starohrvatskih mitova

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

Možete koristiti ove HTML oznake i atribute: <a href="" title=""> <abbr title=""> <acronym title=""> <b> <blockquote cite=""> <cite> <code> <del datetime=""> <em> <i> <q cite=""> <strike> <strong>