Legenda o Argonautima

  Na početku legende o Argonautima stoji helenski kralj Atamant. On je protjerao svoju prvu ženu i uzeo princezu Inu, kćer kralja Tebe Kadma, za drugu ženu. Prva žena Neffela, božica oblaka, rodila mu je dvoje djece: sina Friksa i kćer Hellu. Kao prijestolonasljednik Friks je predstavljao opasnost za svoju maćehu Inu koja ga je nastojala ukloniti. Jedne je godine žetva podbacila, a puk se uznemirio. Bila je to prigoda da se maćeha Ina riješi Friksa. Uvjerila je svoga muža, kralja Atamanta, da se bogovima mora žrtvovati njegov sin Friks. Friks je odveden na svetu goru Lafisitiju gdje je trebao biti žrtvovan.

  Kada je Friks već bio pripremljen na žrtveniku, iznenada se pojavio veliki krilati ovan zlatnoga runa. Friks i njegova sestra Hella zajahali su na ovna i odletjeli daleko. Prema legendi to je bio odgovor boga Hermesa na molitvu njihove majke Neffele. Dok su tako letjeli nad morskim tjenacem što dijeli Europu od Azije, Hella se nagnula, pala u more i utopila se. Mjesto gdje je pala u more zove se Hellespont, danas Dardaneli. Zlatni je ovan sretno doveo kraljevića Friksa u Kolhidu, kraj koji graniči s Crnim morem. Friksa je kralj Kolhide lijepo primio, dao mu je za ženu jednu od svojih kćeri. U znak zahvalnosti kraljević Friks je žrtvovao Zeusu ovna koji ga je spasio. Sa žrtovanoga ovna oderao je runo, objesio ga na visoko bukovo stablo u svetom gaju boga Aresa i povjerio runo na čuvanje zmaju koji nikada ne spava.

 

Literatura: ONSEA Antun, Opatijska čitanka, 26-27.